NOVOSTI

SLUČAJ ŠIMIĆ: Čudna jada od tužiteljice Željke znanja

 

Svjedočio načelnik u SIPA-i Muhić. Odvjetnik Feraget osnovano prigovarao – Sud „učio“ tužiteljicu, kako se pitanja postavljaju – Kopije ipak u SIPA-i naknadno nadovjeravane

Dana 20. 03. 2019. godine, na Općinskom sudu u Sarajevu, nastavljen je bio glavni pretres protiv Josipa Šimića-Đinđića, a po optužnici Kantonalnog tužiteljstva Kantona Sarajevo.

Kao svjedok optužbe, svjedočio je  Smail Muhić, zaposlenik Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA-e), po zanimanju dipl. pravnik. Na početku glavnog pretresa, sutkinja Melika Murtezić ustvrdila je identitet svjedoka Muhić Smaila, te je svjedok Muhić na pitanje sutkinje: „da li poznaje Josipa Šimića-Đinđića, te da li je eventualno u nekim rodbinskim odnosima, prijateljskim i zavadi sa Josipom Šimićem“, svjedok Smail Muhić je odgovorio: „Ne“!

Sutkinja Murtezić, kao i ostale saslušane svjedoke u ovome predmetu, upozorila je, da je „Muhić Smail dužan govoriti istinu, jer je davanje lažnog iskaza kazneno djelo“, nakon čega je svjedok položio zakletvu „da će o svemu što pred sudom budem pitan govoriti istinu i da ništa od onog što mi je poznato neću prešutjeti“.

Odgovarajući na pitanje kantonalne tužiteljice Željke Tomić Anđušić: „Kada je zaposlen u SIPA-i i na kojim točno poslovima“?

Svjedok Muhić je izjavio, da je „u navedenoj instituciji zaposlen sam od 01. 03 2003.godine, kod pravnog predhodnika ove Agencije, a zvala se Agencija za informaciju i zaštitu BiH. Koja je u 06. mjesecu 2004.godine transformisana u državnu Agenciju za istrage i zaštitu, što i danas je njen zvanični naziv, a sada sam načelnik sektora za administraciju i unutrašnju podršku na poziciji rukovodećeg državnog službenika, odnosno pomoćnika direktora SIPA-e“!

Odgovarajući na daljnja pitanja tužiteljice Željke Tomić Anđušić, svjedok Muhić je izjavio, da „uopćeno gledajući u resoru kojem rukovodi su pravni, kadrovski i opći poslovi uključujući i administrativne poslove“!

Odvjetnik Ifet Feraget osnovano prigovarao na sugestivna pitanja tužiteljice!

U nastvaku ispitivanja svjedoka optužbe Muhić Smaila od strane kantonalne tužiteljice na glavnom pretresu, ista postavi svjedoku pitanje: „da li vam je poznato, da li je SIPA vršila posebne istražne radnje tajnog praćenja i nadzora nad komunikacijama v.d. glavne tužiteljice Gordane Tadić i Ružice Jukić“? Svjedok Muhić je odgovorio, da „njemu ta činjenica i te okolnosti nisu poznate. Niti mogu biti poznate s obzirom na prirodu posla kojim se bavim i nadležnosti i linije rada kojom rukovodi“.

Tužiteljica je postavljajući svjedoku pitanje istakla: „dobro, kažite mi da li vam je poznato da li su se tokom 2017.godine pojavili neki medijski natpisi da je vaša Agencija…“, nakon kojeg sugestivnog pitanje kantonalne tužiteljice u fazi direktnog ispitivanja je odvjetnik Feraget uložio prigovor na sugestivno pitanje. Sudija Melika Murtezić konstatovala je, da: „odbrana, odnosno odvjetnik Feraget osnovano prigovara“.

Sutkinja Melika Murtezić „učila“ je tužiteljicu, kako se pitanja postavljaju?!

Sudija Melika Murtezić kratko se obratila kantonalnoj tužiteljici Željki Tomić Anđušić ističući joj: „Vi (tužiteljice) ste u fazi direktnog ispitivanja. Stalno vaša pitanja započinju da li vam je poznato pa iznesete šta. Probajte svjedoka pitati šta je njemu poznato o već nečemu što želite pitati“.

Međutim, ni nakon upozorenja od strane Suda, kantonalna tužiteljica, okovana pravnim ne znanjem nastavila je „po svome“, te svjedoka Muhića upitala: „hoćete li nam kazati šta vam je poznato o nekim medijskim natpisima iz kog perioda, ako je…“ Odmah nakon ovoga pitanja sutkinja Murtezić opet je urgirala prema kantonalnoj tužiteljici, ističući „ne možete tako tužiteljice, evo odbrana ne prigovara, ali to vam je pitanje veoma opširno morate precizno pitanje postaviti. Bilo kakvi navodi, bilo koji period malo je to…“.

Kantonalna tužiteljica Željka Tomić Anđušić „zbunjena“ ili iz pravnoga „ne znanja“, da uopće postavi u fazi direktnog ispitivanja adekvatno i nesugestivno pitanje, odustavala je od svojih pitanja. Tužiteljica Željka Tomić Anđušić upitala je svjedoka Muhića: Je li, jeste li imali vi neke poslove i zadatke. Je li od vas nešto traženo? Analizu jeste li sačinjavali neku analizu?

Čak i nakon ovoga pitanja, odvjetnik Ifet Feraget uložio je prigovor na prethodno navedeno pitanje, a potom je sutkinja Melika Murtezić održala „lekciju“ kantonalnoj tužiteljici, ističući sutkinja Murtezić: „U vezi čega tužiteljice pitate? Morate tužiteljice, ovaj ja vas stvarno razumijem, da vi niste postupajuća tužiteljica u ovom predmetu. Ali znači, samo se probajte se saslušati šta govorite. Pitate svjedoka, da li je u okviru svojih poslova obavljao neku analizu. Obzirom na poslove koje svjedok obavlja znači to je neograničen broj analiza koje se radi u okviru poslova. Znači morate precizirati događaj koji je predmet ovog suđenja. Vremenski period eto ja ne znam kako da vas usmjerim. Ovaj eto neki vremenski okvir“.

Odvjetnik Ifet Feraget kratko se obratio Sudu ističući, da je obrana saglasna po potrebi da odgodimo suđenje zbog problema, dok se ne pojavi postupajuća tužiteljica Aličehajić, ako bi to bilo korisnije za sam predmet“. (o.p. Josip Šimić napominje, tužiteljica Aličehajić, koja očito izbjegava suđenja, nakon što je sramno optužnicu na temelju kopije podigla, kao nedozvoljenog dokaza u kaznenom postupku). Međutim, tužiteljica je izjavila, kako je navodno spremna, da svjedoka Muhić Smaila direktno ispita, iako je na izgred postalo jasno, iz prethodno svega  navedenog, da tužiteljica (ne)zna, da u fazi direktnog ispitivanja ne može svjedoku optužbe postavljati sugestivna pitanja, a što je više puta i od suda upozoravana.

Kantonalna tužiteljica upitala je svjedoka Muhića: „da li je vršio određenu analizu akata državne Agencije za istrage i zaštitu. Konkretno za period od 01.01. ovaj do 28.08.2017.godine, te da li može reći ili pojasniti šta je utvrđeno tom analizom“, svjedok Muhić je odgovorio sa „Da“.

Skandalozno i nezakonito: Vršili analizu izlaznih akata bez naredbe Tužiteljstva KS!

Svjedok Muhić je odgovarajući na pitanja tužiteljice izjavio, da je: „naredbom direktora državne Agencije za istragu i zaštitu… krajem avgusta ili 29. avgusta 2017.godine, naloženo njemu, kao rukovodiocu sektora za administraciju unutrašnju podršku u okviru koga je pisarnica arhiva, da izvrši analizu u saradnji naravno sa saradnicima izlaznih akata državne Agencije za istrage i zaštitu, u čijem potpisu stoji ravnatelji direktora i da je izlazni akt ovjeren pečatom broj 4 državne Agencije za istrage i zaštitu. Što je naravno u naredna dva dana od izdavanja naredbe dakle, 30. i 31.avgusta 2017.godine učinjeno i ja sam taj izvještaj dostavio direktoru Agencije… Dakle, traženo je da se izvrši provjera svih izlaznih akata u čijem potpisu stoji ravnatelj Agencije Perica Stanić i čija ovjera, čiju ovjeru potvrđuje pečat broj 4 državne Agencije za istrage i zaštitu. Takođe je izdatim nalogom traženo da se provjeri kome pripada i ko koristi taj pečat broj 4 i na osnovu čega koristi i na osnovu čega se mogu stavljati otisci tog pečata na izlazne akte državne Agencije za istragu i zaštitu…te u nastvaku pojasnio, da pečat broj „4“ po odluci direktora i po internom rješenju pripada organizacionoj jedinici koja se bavi kriminalističko – obavještajnim poslovima, odnosno Kriminalističko-istražno odjeljenje“, a na čijem se čelu nalazi Vahidin Šahinpašić.

Tužiteljica je željela svjedoku Muhiću, da prezentuje izvještaj čije ime istoga stoji u potpisu, ističući, da se „radi o originalnom aktu državne Agencije za istrage i zaštitu, sektor za administraciju i unutrašnju podršku broj 16-11-02-2-5740 17 u Istočnom Sarajevu od 30.08.2017.godine“.

Nakon što je i obrana dobila na uvid originalni akt SIPA-e (Izvještaj), odvjetnik Ifet Feraget utvrdio je, da se „radi o originalnom aktu“, te se kratko obratio sudu ističući, da se „po prvi put pojavljuje na današnjem suđenju. Do sad smo imali kopije“, te nastavio „časni sude ja samo primjećujem dakle, ovo jeste orginalni akt. Ja imam kopiju i dakle samo primjećujem, što će biti od značaja za nastavak ovog postupka da smo mi dobili iz tužilaštva kopije njihovih akata. Što će biti značajno za onaj broj akata koji su za razliku od naših kopija kasnije snadbjeveni i dodatnim pečatom“ (naknadno protivzakonito nadovjeravani o čemu smo pisali). Svjedok Muhić je potvrdio da se radi o aktu koji je on sačinio i potpisao.

Odgovarajući na pitanja odvjetnika Ifeta Ferageta tijekom unakrsnog ispitivanja, svjedok Muhić je potvrdio, da je „načelnik sektora za administraciju, da se i njegovoj nadležnosti nalazi sve ono što se tiče administracije u državnoj Agenciji, kancelarijsko poslovanje, pečati, odluke, rješenja itd“. Odvjetnik Ifet Feraget upitao je svjedoka Muhića, „da li se može složiti sa njim (o.p. odvjetnikom Feragetom), da ga u istrazi tužiteljica nije pitala o tome kako se provode posebne istražne radnje itd. dakle, da je ispitivan o ovim aktima koji su rezultat analize, ali nije ispitivan o posebnim istražnim radnjama, niti je njemu o tome šta poznato“, svjedok Muhić je potvrdno izjavio: „da, da o provođenju posebnih istražnih radnji ne (nije ispitivan), ali da je iz medija čuo, te da nije imao ni potrebe da zna išta o tome, jer nije ni nadležan…“!

Svjedok: SIPA nije provjeravala je li bilo montaža u svezi spornog akta SIPA-e!

Odvjetnik Ifet Feraget nastavio je ispitivati svjedoka unakrsno, te kazao (upitao) svjedoku Muhiću: „Kada ste odgovarali da ste izvršili provjeru i dostavili ste dakle, provjeru po naredbi direktora SIPA-e, dakle gospodina Perica Stanića i dostavili ste onda i tu analizu koju vam je maloprije uvažena kolegica tužiteljica i prezentirala. Vi ste rekli da takav akt nije nikad nastao niti je ovjeren pečatom SIPA-e je li tako“?, svjedok je odgovorio sa „Da“!

No, u nastavku unakrsnog ispitivanja, pritisnut pitanjima odvjetnika Ferageta, Feraget je upitao svjedoka, „da li se može složiti sa njim (o.p. odvjetnikom Feragetom) oko toga da takav akt nije nikad nastao niti je ovjeren pečatom SIPA-e u legalnoj proceduri, odnosno je li mu poznato ko je napravio tu neku krivotvorinu“, svjedok Muhić je odgovorio, da  „ne zna šta bi bila nelegalna procedura“.

Kantonalna tužiteljica uložila je prigovor sudu na način ispitivanja svjedoka od strane odvjetnika Ferageta, ističući tužiteljica u prigovoru, da „postoje standardne procedure, da odvjetnik Feraget izlazi iz okvira direktnog ispitivanja…“. Feraget se kratko obratio i sudu i tužiteljici, ističući, da je „ovo pitanje suština“, nakon čega je sutkinja Murtezić Melika dozvolila odvjetniku Feragetu pitanje, te u nastvaku odvjetnik Feraget upita svjedoka Muhića: „dakle je li vama poznato gospodine Muhiću, da li mislim ne znam kako da budem slikovit, plastičan može li bilo ko u SIPA-i staviti neki pečat neovlašteno na neki akt… Govorim fizički u legalnoj proceduri pečat broj 4 pripada kriminalističkom odjeljenju to ste rekli. I on se ne može naći na nekom aktu koji ne potiče iz tog odjeljenja. Je li se može desiti fizički da neko stavi pečat na neki akt, a taj pečat ne pripada tom aktu. Da li se to može desiti npr. evo ja dođem u kancelariju gdje nema nikoga. Da li ja mogu fizički, to je sasvim logično. Je li se može to fizički desiti “ – upitao je odvjetnik Feraget. Svjedok je odgovorio: „pa prosto je nemoguće. Kako će ako…“!

Ipak je moguće, da je u SIPA-i bilo montaža, ali ih nisu „provjeravali“?!

U nastavku unakrsnog ispitivanja, odvjetnik Feraget je upitao svjedoka Muhića, da li želi da kaže da je u legalnoj proceduri izvršio provjeru, ali da mu nije ništa poznato oko toga ko je eventualno mogao sačiniti taj (akt) i to nije bio predmet. Jesam li u pravu – upitao je odvjetnik Feraget…“, svjedok Muhić je odgovorio: „Pa naravno. Nisam ja vršio provjere da li jeste bilo montaža pa ..ili nešto.“

Na ovo pitanje odvjetnik Feraget se zahvalio svjedoku ističući „pa to vas i pitam hvala lijepo“! Na ovaj način postalo je jasno, da SIPA uopće nije provjeravala, je li moguće, da li je netko iz SIPA-e sačinio navedeni akt, jer je u SIPA-i postojao samo jedan originalni akt SIPA-e, dok iz nalaza vještaka dr. Saše Mrdovića, a koji dokaz nije uvršten namjerno u optužnicu proizlazi, da je „za izradu spornog akta SIPA-e korišten originalni nesporni akt SIPA-e“, a imajući u vidu, da je original bio samo jedan i nalazio se u SIPA-i, onda je falsifikat mogao nastati samo u SIPA-i. Također, iz istoga nalaza vještačenja proizlazi, da nema dokaza, da se na laptop računarima Josipa Šimića nalaze bilo kakve krivotvorine, te da nema dokaza, da je Šimiću putem mail-a SIPA-e odaslan bilo kakav akt SIPA-e za koji SIPA tvrdi, da mu ga je putem mail-a poslala, a potom ga Šimić navodno preinačio i Tužiteljstvu BiH predao.

Odgovarajući na daljnja pitanja obrane, odnosno odvjetnika Ferageta, svjedok Muhić se složio sa Feragetom, da navedena provjera izlaznih akata nije vršena pod nadzorom tužiteljstva, te da mu nije poznato, da je njegov Direktor SIPA-e saslušavan u Tužiteljstvu BiH na određene okolnosti. Na upit odvjetnika Ifeta Ferageta „kome pripada pečat broj „1“, obzirom, da SIPA ima 17 pečata, svjedok Muhić je odgovorio, da „pečat broj 1 pripada Direktoru“!

Na upit odvjetnika Ferageta „da li se s tim pečatom mogu ovjeravati fotokopije. Ako da u kojoj proceduri i gdje se to protokoliše, te da li postoji protokol o tome?“. Svjedok je izjavio: „u pravilu ako se ne radi o izvorniku znači za službenu korespodenciju. Logično je da se koristi izvornici ili valjano ovjereni prepisi itd. Međutim u pravilu akti koji nastaju linijama rada, a svi nastaju linijama rada. Vrlo rijetko koji nastaje kod direktora, jer naravno neće se on baviti određenim pitanjima da on sačinjava akte  i da ih on ovjerava kao lični autor. U pravilu dakle, nastaju linijama rada i onaj koji je postupajući hajde da kažem referent ili službenik on sačinjava taj akt. Dužan je da izvrši određenu naravno kontrolu tog akta sa formalno i suštinskog onog aspekta, da izvrši kontrolu ili saradnju sa pretpostavljenim, ako je to, a jeste to procedura. Da to potvrdi svojim parafima i da to dostavi direktoru naravno na kontrolu i potpisivanje, ako on prihvati da je to OK. Ako ga on potpiše on se vraća u liniju rada gdje je nastao i stavlja se otisak pečata linije rada u kojoj je nastao. Protokol postoji državne Agencije za istragu i zaštitu to nije sporno…“.

„Znači li to, tako sam vas ja shvatio, da akt koji nije nastao u kabinetu direktora ili ne potiče od direktora ne može biti ni ovjeren pečatom direktora kao fotokopija, te da li mu je poznato, da se takvo što radi“ – upitao je Feraget.  Svjedok je odgovorio: „pa ja ne znam nije“!

Branioc Feraget: „Gospodine Muhiću gdje se to protokoliše“, Svjedok je odgovorio: „isto se protokoliše u pisarnici“. Odvjetnik Ifet Feraget upitao je nakon toga svjedoka Muhića ključno pitanje, „da li znači to, da fotokopija akta koja je vijerna orginalu mora  sadržavati i određeni broj protokola“, na što je svjedok odgovorio „pa naravno“.

Podsjećanja radi, a o čemu smo pisali, kopije naredbi Direktora SIPA-e naknadno su nadovjeravani suprotno Zakonu o ovjeri prijepisa ili fotokopija, bez datuma i protokola ovjere, a što je upravo svjedok Muhić odgovarajući na pitanja odvjetnika Ferageta, potvrdio, da navedene karakteristike moraju biti sadržane, odnosno nisu ovjeravani u pisarni SIPA-e, kako to i treba, nego u Uredu Direktora SIPA-e pečatom broj „1“! Svjedok Muhić je pojasnio, a vezano za protokole, „nakon što direktor potpiše službeni akt, da on ide naravno na pisarnicu radi zavođenja i protokolisanja. Ako je prvi akt onda se zna kako mu se dodjeljuje broj. Ako je akt iz ranijeg perioda onda svaki sljedeći sa podbrojevima. A trebao bi da prati sudbinu osnovnog broja“. Upravo ovih bitnih karakteristika nema na nadovjeravanim kopijama akata SIPA-e, o čemu smo pisali.

Svjedok Muhić Smail je odgovarajući na zadnje pitanje odvjetnika Ifeta Ferageta kazao, da „nikada nije vidio sporni akt SIPA-e, koji je dana 28.08.2017.godine predan putem prijemne kancelarije Tužiteljstva BiH“!

Sutkinja Melika Murtezić upitala je Šimića, da li ima pitanja za svjedoka Muhić Smaila.

Šimić se obratio sudu ističući: „Časna sutkinjo imam. Ja ne sumnjam u istinitost ovog što je svjedok danas kazao. Međutim ja ću prigovoriti na zakonitost saslušanja ovoga svjedoka u istrazi. Jer je gospodin Muhić saslušan 07.09.2017.godine, 06.09. je stavljen zahtjev za prenos nadležnosti upućen Tužilaštvu Federacije BiH. Sudu je poznato da kad se stavi zahtjev za prenos nadležnosti mora se obustaviti osobito svaka radnja. Zahtjev za rješavanje za prenos nadležnosti riješen je tek 12.09. ja ću ovaj sud posjetiti kada sam 05.02.2018.godine stavio zahtjev na ovom sudu, da Vrhovni sud Federacije delegira predmet u nadležnost nekog drugog suda. Sudija cijenjena Sanja Ljuboje Romić je odmah obustavila sve radnje na tome predmetu, dok Vrhovni sud zahtjev nije riješio. Pa stoga ni ovaj svjedok u istrazi nije mogao biti saslušan dok Tužilaštvo Federacije nije riješilo navedeni zahtjev“.

Odgovarajući na pitanja Josipa Šimića, svjedok Muhić je kazao, da je saslušavan u istrazi Tužiteljstva KS 07.09.2017. godine, te da ga je saslušavala tužiteljica Knežević. Šimić je upitao svjedoka Muhića „ako vam kažem da vi nemate nikakvih neposrednih saznanja za izvršenje kaznenog djela koje se meni stavlja na teret jesam li u pravu“?, na što je svjedok odgovorio, da „nema nikakvih neposrednih saznanja, a na što je i sutkinja Murtezić konstatovala Šimiću „odgovorio vam je da nema“ – istakla je sutkinja Murtezić. Šimić se na kraju obratio sudu i kazao „obzirom da me svjedok ni na koji način nije opteretio iskazom ja nemam više pitanja za ovoga svjedoka. Ovaj svjedok koliko sam zapazio, svjedočio je u korist obrane“!

U slijedećem nastavku čitajte svjedočenje inspektora SIPA-e Melisa Fiše, koji je svjedočio, da je Šimić u SIPA-i bio u lošem stanju i da ga je zatekao u polusvjesnom stanju, da inspektori SIPA-e nisu istom hitnu pomoć pružili…te svjedočio o neredu svojih šefova Čerkez Slađenka i Šahnpašić Vahidina, koji su u SIPA-i napili Šimića, a da nakon toga nisu izvršili alkotestiranje, znajući da Šimić istodobno konzumira alkohol i tablete, te poruku Fiše u kojoj tvrdi „valjda je Šimiću ovo neko podvalio sve“!

Josip Šimić

Most Popular

To Top