EXCLUSIVE

SKANDAL: Odvjetnik Feraget uhvatio sipovca Gogića u lopoviji

Pripadnici SIPA-e, suprotno zakonu, kopije naknadno i tajno nadovjeravali u Uredu Perice Stanića… To je u sudnici dokazao Ifet Feraget

Odvjetnik Feraget na Sudu uhvatio u laži načelnika u SIPA-i Jasmina Gogića – Gogić se zapleo u lažima, tužiteljica ga prigovorima, zbog pitanja obrane vadila, Sud joj odbio prigovore – Pripadnici SIPA-e, suprotno zakonu, kopije naknadno i tajno nadovjeravali u Uredu Perice Stanića – Gogić ništa o tome ne zna – Gogić počeo vikati u sudnici, sutkinja Murtezić smirivala situaciju – Odvjetnik Feraget: nadovjeravali su akte SIPA-e suprotno zakonu i naknadno, nakon potvrđivanja optužnice, to je nezakonito.

Dana 06. 03. 2019. godine, sa početkom u 13,00 sati, na Općinskom sudu u Sarajevu nastavljen je glavni pretres po optužnici Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo protiv Josipa Šimića.

Kao svjedok optužbe svjedočio je Jasmin Gogić, načelnik Odjela za unutarnju kontrolu SIPA-e.

Odvjetnik Ifet Feraget osporavao je zakonitost akata SIPA-e, koji su svjedoku Jasminu Gogiću od strane tužiteljice Nevene Aličehajić prilikom svjedočenja prezentirani bili.

Kako na prošlom, tako i na zadnjem ročištu, odvjetnik Ifet Feraget obratio se Sudu, ističući, kako je „i obrana dobila akte SIPA-e, ali da je naknadno stavljen i pečat, da je kopija vjerna originalu. Pa bih volio da se tužiteljica izjasni kako je to moguće? Da li su ti akti ponovo dostavljani državnoj Agenciji, jer očigledno je, da se u spisu nalazila obična kopija u posjedu tužiteljice, bez da je potvrđena originalnost akta, da znamo da li su kasnije svi akti, da tako kažem nadovjereni, ili ovjereni ili kad se to desilo“ – upitao je odvjetnik Feraget.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo, odnosno postupajuća tužiteljica Nevena Aličehajić, uvjerevala je Sud, tvrdeći kako je to „dokaz koji je predložen uz optužnicu dakle u momentu podizanja optužnice dokument je u ovoj formi postojao u tužilačkom spisu. Da li postoji i kopija koja je uz neke izvještaje dostavljena, pa je branilac ili optuženi prilikom vršenja uvida u spis kopirao i takav primjerak ja ne znam, ali ovo je dokaz koji je predložen uz optužnicu, koji ima oznaku i ovjeru pečata državne Agencija za istrage i zaštitu da je ta kopija vjerna originalu“ – uvjeravala je tužiteljica Aličehajić.

Međutim, odvjetnik Ifet Feraget ponovno je reagirao obrativši se Sudu, ističući, da je „očigledno da je optužnica potvrđena na osnovu kopija, jer ja nisam ništa kopirao, nego sam podnio zahtjev, meni je uvažena kolegica tužiteljica dostavila dokumentaciju. Dakle, ja nisam ni imao to ovlaštenje, niti mogu otići ja u tužilaštvo i uzimati akte. Prema tome, moje pitanje je samo bilo, pošto će se ovo ponavljati vjerovatno i kasnije, kojim aktom i kad je to dostavljeno Agenciji na ovjeru? A ako nije, kako je moguće da smo mi dobili neovjerene akte, a da se sad koriste akti koji su ovjereni? Dakle, mislim to je vrlo važno pitanje, jer onda je optužnica, obzirom da mi nemamo ni originalni akt o kojem raspravljamo, ispada da je optužnica potvrđena na osnovu običnih kopija, a to je nezakonito“ – istaknuo je odvjetnik Feraget.

Sudija  Melika Murtezić kazala je, da su „očito način prikupljanja dokaza i prigovor obrane u tom pogledu kompleksnije pitanje u ovome predmetu, te da će se o navedenom raspraviti bez svjedoka u sudnici“.

Naime, prema ZKP-u F BiH, kao dokaz u sudskom postupku, moguće je koristiti ovjerenu fotokopiju, koja je neizmjenjena u odnosu na original ili izuzetno original, a koji stav je zauzeo i Vrhovni sud F BiH. Odvjetnik Ifet Feraget tijekom glavnog pretresa primjetio je, da su nakon podizanja optužnice svi akti SIPA-e od strane postupajuće tužiteljice Nevene Aličehajić dostavljeni obrani, a na kojim aktima uopće nema pečata u desnome kutu, da je kopija vjerna originalu, da bi se odjednom na glavnom pretresu, taj pečat kod postupajuće tužiteljice naknadno pojavio na svim aktima SIPA-e, pa ostaje nejasno, kako je moguće, da u trenutku kopiranja tih dokaza, koji su dostavljeni obrani nakon podizanja i potvrđivanja optužnice, nema toga pečata, da je kopija vjerna originalu?!

Odvjetnik Ifet Feraget uvjeren je, da su u trenutku potvrđivanja optužnice navedeni akti SIPA-e bili u fotokopiji, te da su naknadno nadovjeravani, a to je nezakonito – ističe Feraget.

Tijekom ispitivanja svjedoka Gogića, tužiteljica Nevena Aličehajić sa pitanjima koje je postavljala svjedoku optužbe Jasminu Gogiću, a suočeni sa osnovanim prigovorima odvjetnika Ifeta Ferageta, u jednome momentu svjedok Gogić počeo je, da galami i nedolično se ponaša u sudnici, povisujući ton na sutkinju Meliku Murtezić: „Meni nije jasno šta vi hoćete od mene ovdje više!!!“ – upitao je Gogić povišenim tonom sutkinju Murtezić.

Sutkinja Murtezić smirivala je svjedoka Jasmina Gogića, koji je cijelo vrijeme pokazivao ogromnu dozu nervoze i protivrječnosti onome što sam kaže.

Obrana, odnosno odvjetnik Ifet Feraget unakrsno je ispitao svjedoka optužbe Jasmina Gogića, načelnika Odjela za unutarnju kontrolu SIPA-e.

Na upit odvjetnika Ifeta Ferageta, da li zna, da li u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu postoji procedura načina ovjere kopija? Svjedok Jasmin Gogić je izjavio, da malo o tome zna. Na svako unakrsno pitanje odvjetnika Ferageta, svjedok Gogić je nudio paušalne, polovične i nelogične odgovore, dok je na svaki upit tužiteljice Aličehajić u direktnom ispitivanju odgovarao tečno i ležerno, tako da je i Sudu i obrani postalo jasno, da svjedok Jasmin Gogić zna i puno više od toga, te da je i na upite obrane mogao ponuditi adekvatne i cjelovite odgovore, ali da to nije htio. Inače radi se o osobi, koja u SIPA-i obnaša dužnost načelnika Odjela za unutarnju kontrolu u čiju nadležnost po članu 19. Zakona o SIPA-i, između ostaloga i spada:

  1. a) interne istrage po predstavkama o nepriličnom ponašanju zaposlenika SIPA-e; b) istrage upotrebe sile, naročito vatrenog oružja, korupcije i zloupotrebe ovlaštenja od strane policijskih službenika u skladu sa Zakonom o policijskim službenicima BiH; c) interne kontrole postupaka unutar odjela, kako bi se osiguralo propisno postupanje po zakonu, pravilnicima, policijskim priručnicima i pisanim naredbama; d) razvoj stručnih standarda i politike postupanja.

Dakle, u odnosu na pitanja, koja je odvjetnik Ifet Feraget postavljao svjedoku Gogiću, citiravši mu član 19. Zakona o SIPA-i, da li zna uopće, kako i šta u SIPA-i funkcionira, kako se kopije ovjeravaju i sl., svjedok je odgovarao, da gotovo pa ništa ne zna, iako u njegovu nadleženost spada, da budno prati i kontrolira tok postupaka unutar odjela, kako bi se osiguralo propisano postupanje po zakonu, pravilnicima, policijskim priručnicima i pisanim naredbama. Ako se na čelu Odjela za unutarnju kontrolu nalazi osoba, poput Jasmina Gogića, koji „vrlo malo zna“, šta se radi u SIPA-i, onda sa pravom možemo reći, da je Milorad Dodik u pravu, kada je kazao, da je „SIPA divlja organizacija“!

Odgovarajući na daljnja pitanja odvjetnika Ifeta Ferageta, da li može reći, koji broj pečata se nalazi na kopijama, na kojim se potvrđuje, da je kopija vjerna originalu, a koje mu je akte prezentirala tužiteljica, svjedok je kazao „pečat broj 1“. Na daljnji upit obrane, „’ko koristi pečat broj 1 u SIPA-i“, svjedok je kazao „kabinet Direktora“. Odvjetnik Feraget je upitao, „pa da li se kopije ovjeravaju u kabinetu Direktora SIPA-e ili mora postojati posebna procedura“, svjedok je odgovorio, da „o tome ništa ne zna“.

Na ovaj način postalo je jasno, da su kopije, na kriminalan način, suprotno Zakonu o ovjeri prijepisa ili fotokopija, naknadno u SIPA-i nadovjeravane, jer se na kopijama koje su nadovjeravane, nalazi samo pečat broj 1, bez datuma kada je ovjereno, ‘ko je to ovjerio i sl., pa stoga i nije moglo proći legalnu zakonsku proceduru ovjere i upisa u knjige, jer bi na taj način i fizički bilo očito, da su u trenutku potvrđivanja optužnice u spisu bile kopije, koje su tek nakon potvrđivanja optužnice nadovjeravane.

Prema Zakonu o ovjeravanju prijepisa ili fotokopija, prepis koji se ima ovjeriti mora se brižljivo uporediti sa izvornom ispravom. Prepis se mora slagati sa izvornom ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skraćivanju riječi. Fotokopije isprava smatraju se prepisima u smislu ovog zakona i prilikom ovjere postupaće se prema odredbama ovog Zakona.

U potvrdi o ovjeri mora se izričito navesti da li je to prepis izvorne isprave, ili prepis ovjerenoga, ili prostoga prepisa izvorne isprave. Isto tako mora se u potvrdi o ovjeri navesti da li je izvorna isprava pisana rukopisom ili mašinom ili kojim drugim mehaničkim ili hemijskim sredstvom, olovkom ili perom, kao i broj listova izvorne isprave i gdje se, prema znanju službenog lica koje vrši ovjeru ili prema tvrđenju stranke, nalazi izvorna isprava. Ako je izvornu izjavu donio podnosilac, potrebno je u potvrdi ovjere naznačiti ime i prezime i adresu stana podnosioca. U potvrdi ovjere mora biti naznačen broj i datum ovjere prepisa. Potvrdu će potpisati službeno lice koje vrši ovjeru i staviti pečat nadležnog organa. Ako je prepis izvršen putem fotokopiranja, ovlašćeno službeno lice će to navesti u potvrdi o ovjeri.

Međutim, gore navedenih bitnih karakteristika na kopijama – aktima SIPA-e, koji su očito naknadno nadovjeravani, da su vjerni originalu, nema!

„U svjetlu ovoga Zakona, odvjetnik Feraget je podsjetio, da kada se ide neki dokument ovjeriti u općinu, da se ne ide predsjedniku, odnosno načelniku Općine, kako bi se neki dokument ovjerio, već u službu za opću upravu i poslove te općine kod nadležnog službenika, gdje se prilikom ovjere, onaj koji ovjerava, daje iskaznicu, a ovjeravatelj uz priloženi original ovjeri fotokopiju, stavi datum ovjere, a potom se na ovjeru potpiše ovlašteni službenik, da je izvršio ovjeravanje, pa se sve te radnje zavode u posebnu knjigu, u koju se između ostaloga potpisuje i onaj koji želi ovjeriti neki dokument, da je vjeran originalu i onaj koji je izvršio ovjeru toga dokumenta i svemu se tome daje protokolarni broj. Ovih bitnih karakteristika na, očito naknadno nadovjerenim aktima SIPA-e, nema. ‘Ko je to ovjerio, po čijem zahtjevu, kada je to ovjereno, toga nemamo“ – kazao je odvjetnik Feraget na Sudu.

Odgovarajući na pitanja odvjetnika Ferageta, svjedok Gogić je kazao, da su dobili naredbu od Zamjenika Direktora SIPA-e, Đure Kneževića, da izvrše kontrolu u smislu zakonitosti i pravilnosti postupanja primjene Posebnih istražnih radnji. Na upit odvjetnika Ferageta, kako ste dobili tu naredbu telefonom ili? Svjedok Gogić je kazao, „ma kakvi telefonom, ne može to telefonom“! Međutim, Feraget je podsjetio svjedoka Gogića, da je pred ovim sudom saslušan i Đuro Knežević, i da on tvrdi nešto drugo, koji je tvrdio, da je putujući u Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine putem telefona izdao naredbu Odjelu za Unutarnju kontrolu koja je nadležna za zaštitu tajnih podataka u državnoj Agenciji za istragu i zaštitu i Sektoru za administraciju koja je nadležna za pisarnicu, da izvrše kontrolu u smislu Odjel unutarnje kontrole zakonitosti i pravilnosti, primjene posebne istražnih radnji u SIPI.

Svjedok Jasmin Gogić je, odgovarajući na daljnja pitanja odvjetnika Ifeta Ferageta, izjavio, da ne zna, kako se nezakonito prisluškuje, iako se radi o čovjeku, koji je od 2003. godine uposlen u SIPA-i, dok za isto to vrijeme na upit obrane odgovorno tvrdi, kako „nije moguće, da u SIPA-i neko nezakonito prisluškuje“. Iako dvije dijametralno suprotne tvrdnje, u svome supstratu jedna drugoj protivrječne, jer ako ne znaš, kako se  nezakonito prisluškuje i prati, kako možeš onda tvrditi, da to navodno nije moguće.

Odvjetnik Ifet Feraget konstatovao je, a na što se i svjedok Gogić složio, da su pripadnici SIPA-e samo provjeravali, da li su ili ne, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić i dopredsjednica VSTV-a BiH Ružica Jukić bile predmetom zakonitog praćenja, odnosno, da li su iste bile podvrgnute Posebnim istražnim radnjama po naredbi nekoga suda, ali da nisu provjeravali, da li su bili predmetom nezakonitog praćenja i prisluškivanja, bez naredbe suda.

U svome iskazu datog u istrazi Tužilaštva Kantona Sarajevo Gogić je tvrdio, da je „prilikom izvršene inspekcijske kontrole i uvidom u sve naredbe sudova kojim je agenciji naređena primjena PIR-a, od strane službenika koji su vršili inspekciju utvrđeno, da se u naredbama ne spominje ime Gordane Tadić i Ružice Jukić“, međutim, obzirom, da se radi o nezakonitom prisluškivanju i praćenju Gordane Tadić i Ružice Jukić, njihova imena i nisu mogla biti navedena u naredbama, jer se radilo o nezakonitom praćenju i snimanju, pa stoga i nisu mogle biti evidentirane u službenim knjigama i registrima SIPA-e, jer je skoro, pa i nemoguće utvrditi, prisluškivanje u zloupotrebama.

Svjedok Jasmin Gogić uhvaćen u laži, tužiteljica ga prigovorima na pitanja obrane vadila, sud joj odbio prigovore!

Na upit odvjetnika Ifeta Ferageta, svjedoku Jasminu Gogiću, da li može potpisivati akte „Za Ravnatelja/Direktora Pericu Stanića“, da li ima ovlasti da potpisuje akte u njegovo ime, te da li je potpisao i jedan akt SIPA-e „Za Ravnatelja/Direktora Pericu Stanića“ u konkretnom predmetu“? Svjedok je izričito odgovorio sa „Ne“, da ne može potpisivati akte „Za Ravnatelja Pericu Stanića“, da nema ovlaštenja,  da nije potpisao niti jedan akt u konkretnom predmetu, te da akte „Za Ravnatelja Pericu Stanića“, može potpisivati jedino njegov Zamjenik Đuro Knežević.

Međutim, kada je mu je odvjetnik Feraget, uz dopuštenje Suda, predočio akt SIPA-e, broj: 16-04/2-04-1-5790-22/ od 15.09.2017. godine koji je svjedok Gogić i sam „Za Ravnatelja Pericu Stanića“ potpisao i na tužiteljski spis poslao, Gogić je počeo, da zamuckuje, a nervoza u njegovom ponašanju tada je postala mnogo očita, čak dotle, da se, nakon što ga je odvjetnik Feraget suočio, da je potpisivao akte „Za Ravnatelja Pericu Stanića“, iako to nije smio, niti ovlasti za isto imao, a što je i sam Gogić na pitanja obrane izričit i potvrdan bio, Jasmin Gogić „odjednom“ se sjetio i na sudu „vaditi“, počeo „a ja imam meščini to ovlaštenje“ – kazao je Gogić. Feraget je kazao, „pa malo ste prije rekli da nemate, kako sada odjednom imate? Gdje mi to možemo dobiti, da vidimo“, svjedok Gogić je kazao „pa ima gore“, ne preciziravši gdje. Gogić je potpisao akt SIPA-e u vremenskom periodu, i pored činjenice, da je Naredbom Tužiteljstva BiH SIPA-i bilo naloženo, da obustave svako daljnje postupanje po aktima Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo, zbog svega navedenog, Šimić je podnio Kaznenu prijavu protiv Gogića Tužiteljstvu BiH, zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja i lažnog svjedočenja.

Tužiteljica Nevena Aličehajić, želeći svjedoka izvaditi iz laži, prigovorila je Sudu na način ispitivanja svjedoka Jasmina Gogića od strane odvjetnika Ifeta Ferageta, ističući, da „obrana svjedoka maltretira“. Sutkinja Melika Murtezić odbila je prijedlog tužiteljice Aličehajić, uz obrazloženje, da Sud uopće ne stječe dojam, da obrana, odnosno odvjetnik Feraget „maltretira svjedoka“, te kazala, da odvjetnik Ifet Feraget može nastaviti sa ispitivanjem svjedoka Gogića.

Sudu je nesumnjivo postalo jasno, da svjedok Jasmin Gogić ne samo u svojim ponuđenim polovičnim i mršavim odgovorima na upite obrane neće da kaže sve, već i da svjedok istinu ne govori na Sudu.

Odgovarajući na pitanja Josipa Šimića, svjedok Jasmin Gogić je kazao, da ga uopće i ne poznaje, da nema nikakvih neposrednih saznanja o bilo čemu, te da navedene provjere nisu vršili pod nadzorom nadležnog tužiteljstva… Šimić je prigovorio zakonitosti dokaza saslušanog svjedoka u istrazi, ističući, da je svjedok Gogić saslušan 07.09.2017. godine, a da je zahtjev za izuzeće i prijenos nadležnosti sa Kantonalnog tužiteljstva Sarajevo na neko drugo tužiteljstvo u F BiH stavljen dan ranije, odnosno 06.09.2017. godine, a isti riješen tek 12.09.2017. godine, te da navedeni svjedok i nije mogao biti saslušan, kao svjedok u istrazi, dok se zahtjevi obrane u fazi istrage nisu riješili, te da je odredbom propisano, da kad sazna da je stavljen zahtjev bilo za izuzeće ili prijenos nadležnosti, mora se obustaviti svaki rad na predmetu, što u konkretnom slučaju to nije učinjeno.

U dodatnom ispitivanju tužiteljica Aličehajić zamolila je svjedoka Jasmina Gogića, da objasni Sudu, šta sve treba sadržavati Naredba za tajno praćenje i prisluškivanje, koju izdaje Sud, međutim, sutkinja Murtezić zabranila je svjedoku Gogiću, da odgovori na ovo pitanje, okrenuvši se prema tužiteljici, ističući da „ne može ni svjedok, ni tužilaštvo učiti Sud, šta treba, sadržavati predmetna Naredba“. Josip ŠIMIĆ

Most Popular

To Top